Zagreb je, koliko mi je poznato, u recentnoj gradskoj eri ljudske povijesti, među prvim gradovima na svitu koji su postavili spomen ploču pasu. Ta spomen ploča doduše dugo nije bila izložena očima javnosti, nego skrivena unutar dvorišta palače Prve hrvatske štedionice (Oktogon). Oktogon je sagrađen krajem 19. stoljeća, 1897. Prva hrvatska štedionica je kupila zemljište i odlučila ondje graditi zgradu za svoj novosvjetski biznis. Izgradnju je vodio arhitekt Josip Vancaš, a realizirana je na lokaciji na kojoj je u to doba tekao potok, javno dobro. Iz potoka su, među ostalim, građani vadili ilovaču i izrađivali posude za domaćinstvo.
Vancaš je dao ograditi mjesto bogato građevnim materijalom, i kap po kap znoja neimenovanih radnika izgrađena je palača. Na gradilištu se u nekom trenutku pojavio i pas, kojeg su radnici počeli hraniti i s njime se družiti. Prednost je bila i to da je iz svoga novog gradilišnog doma tjerao skitnice i siromahe koji su pokušavali krasti građevni materijal. Plemeniti plutokrat Vancaš odlučio je pasa nazvati Pluto, i kao što Pluton danas više nije planet, tako ima i da mi zaboravimo kontekst u kojem je slatki Pluto postao građevni pas Pluto.
Pred kraj gradnje Oktogona, Pluto je nastradao, a Vancaš odlučio da mu se postavi spomen ploča u dvorištu palače. Ploča je tako skrivena od očiju javnosti stajala čitavo stoljeće, da bi prije desetak godina za nju doznao bivši gradonačelnik Bandić, oduševio se i odlučio da se postavi s vanjske strane zgrade, u Bogovićevu ulicu. Orginal je još uvijek u utrobi Oktogona, jer kako nas vole kroz povijest učiti – orginali se najbolje “čuvaju” u palačama, a ne na ulici.

Leave a comment